Орхан Памук, Нови живот
среда, 29. август 2007.
Orhan Pamuk, Novi život
понедељак, 27. август 2007.
David Albahari , Mamac
David Albahari , Mamac
Svetislav Basara , Ukleta zemlja
Izrugivanje i podmevanje su ključne figure Basarinog stvaralaštva, budući da je za njega svet opsena i laž. Ovo delo dovodi u pitanje istoriju, književnost, parametre sveta, sve vrednosti...Radnja prati putovanje britanskog diplomate Kinkejda kroz ukletu zemju Etrasciju i glavni grad Dunum. Na alegoričan način pisac govori o Srbiji, političkom i društvenom miljeu, sveopštem propadanju, služeći se posebnim lingvističkim sredstvima i igrom reči. Opisuje vrhovne poglavare, društvo, tihu jezu, očaj i glad...Unutrašnji svet junaka, nakon boravka u zemlji gde je sve poremećeno i iščašeno, počinje da se menja dovodeći ga u neodlučnost i kolebanja. Gej, dvaput oženjen i oba puta udovac, silovan na tvrđavi, saživljava se sa narodom i odustaje od službe, našavši spasenje u propasti. Svet kao iluzija i neprihvatanje nametnutih pravila 'uklete' zemlje u kojoj je, osnov su od kog treba pristupiti kritičkoj analizi svih dela ovog majtora mistifikasije.
Danilo Nikolic, Vlasnici bivse srece
Potresna priča o ljudskoj sudbini koja je tragična , a istina o nemoći večna. Roman ima autobiografskih primesa i vezan je za rodno mesto junaka - Peć. Dirljive scene proistekle iz suočavanja sa surovom stvarnošću, jer na bivšem imanju nema ničega, dovode ga u stanje bezizlaznosti. Svestan da su samo bivše vrednosti izuzetne, pred sobom vidi staru višnju, sto pod njom, porodicu, sebe srećnog. Reč je o žanrovski raznovrsnoj knjizi o Peći, žurnalistici, istoriji, nestajanju. Nudi pomalo pesimistički pogled na nužnu ili politički uslovljenu degradaciju materijalnog, duhovnog i ljudskog jer je suguran da će 'čovek brda pomerati, ali sebe ni na jedno željeno mesto neće moći postaviti. Strahovaće od svega, od samog sebe najviše. Učiće ga neuki, lečiti bolesni, daviti slabi... Hraniće ga gladni, a ješće ga siti... Ništa neće biti daleko od očiju, a sve će biti daleko od srca'. Delo o patnji, neprihvatanju istine i pretećoj samoći.
Svetlana Velmar - Jankovic , Lagum
Glavna junakinja romana, Milica Pavlović, prevodilac i suplent za srpski jezik, svoju ispovest započinje pričom o ekcentričnom suprugu Dušanu , profesoru Likovne akademije i avangardnom kritičaru, tumačeći njihov odnos kroz brojne pasaže u delu. Značajno mesto zauzima društvena pozadina, ratno vreme koje sa sobom donosi degradaciju uglednih beogradskih porodica, zatvaranje intelektualaca u toku Drugog svetskog rata, nacionalizaciju i konfiskovanje imovine. Ovo je priča o sukobu u čoveku, borbi sa nepravdom u svetu, konfliktom sa vlastitom savešću i sopstvenim merilima koje vreme i nadolazeća kriza polako ruše. Osnovne poluge romana sadržane su u samom metaforičnom naslovu- sakriti sebe, svoje unutrašnje 'ja' u nekakav lagum, podzemni hodnik, ali tek kada se svi nesporazumi sa novom vlašću, bar prividno, učine rešenim. Gubitak imovine, zvanja, mira i slobode navode čoveka na samoanalizu, povratak porodici, svom biću. Priča o nestajanju svega postojećeg i stvaranju neke nove, bolnije stvarnosti koja proždire velike umove. Čini se kao večita pretnja pravim vrednostima.
Bozidar Benedikt , Trgovci dusama
Slobodan Selenic , Ubistvo s predumisljajem
Sadržaj romana saopšten je iz današnje perspektive, a težišta fabule smeštena su u prve posleratne godine. Jelena, studentkinja iz Beograda, podstaknuta željom da se književno delo može sklopiti od sirovog životnog materijala, otkriva par tragičnih slučajeva koji nisu bili primećeni u javnosti. Njena baka Jelena, po kojoj je i dobila ime, ulazi u neobjašnjive odnose sa prostim i nadobudnim pukovnikom Krsmanom Jakšićem koga će ustreliti njen brat - nebrat Jovan, umobolni mladić sa kojim je takođe bila u vezi sumnjive prirode, nalik na incest. Izvršava samoubistvo, a Jelenu dovodi u stanje nemoći i očaja. Kao narator, javlja se i Brana Kojović, Jelenin rodjak i kolega iz Tanjuga. Detektivska ravan preseca psihološku perspektivu pripovedanja i dokazuje da Selenić ima spremnosti da zadje u sferu patološkog, interesuje se za istorijske i pokretačke sile, kako prohujalog, tako i savremenog doba, a prioritet su mu izvori destruktivnosti i zla. Mlada Jelena, noseći zlu kob prošlosti svoje bake, ostaje bez voljenog čoveka koji nestaje u vihoru rata. Istina je da u njemu nema pobednika, ali su žrtve neminovne.